Hrvatski stolnoteniski savez

Pravilnici

Pravilnik o radu Stegovne komisijepreuzmi
Poslovnik o radu Stegovne komisijepreuzmi
Poslovnik o radu Nadzornog Odborapreuzmi
Pravilnik o sustavu stolnoteniskih natjecanja - prijedlog sezona 2020/21 (promijenjeni samo članci koji govore o povećanju lige) preuzmi 
Sustav pojedinačnih natjecanja HSTS-a do kraja sezone 2019/20preuzmi
Pravilnik o organizaciji stolnoteniskih natjecanjapreuzmi
Pravilnik o registracijipreuzmi
Pravilnik o izradi rang-lista za sezonu 2019/20 preuzmi
Pravilnik o licenciranju dvorana (ligaška natjecanja)preuzmi
Poslovnik o radu reprezentacija 28. 6. 2019preuzmi

Povijest saveza

 POVIJEST SAVEZA - KRATAK PREGLED

Stolni tenis se je u Hrvatskoj prvi puta igrao davne 1902. godine u Donjem Miholjcu, gdje je u Narodnoj čitaonici postavljen prvi stol za stolni tenis. U svojim počecima to je bila više društvena igra negoli sport. Prvo ime za stolni tenis bilo je ping-pong, zatim sobni tenis, table tennis, tenis na stolu i tek poslije drugog svjetskog rata iz upotrebe su izašla sva ostala imena, a ostao je stolni tenis.

Poslije prvog svjetskog rata stolni tenis se igra u Zagrebu, prvo u zgradi na igralištu HŠK Concordije, zatim u HAŠK-u, te drugim mjestima. U Čakovcu je Geza Legenstein u kavani Royal 1925. osnovao prvu stolnotenisku sekciju u Hrvatskoj, 1927. osnovana je u sportskom klubu Cepin prva stolnoteniska sekcija u Zagrebu, zatim niz drugih sekcija i klubova u Zagrebu. Od 1928. osnivaju se sekcije u Šibeniku, Sisku, Karlovcu, Osijeku te drugim mjestima. Već 1926. održano je međunarodno prvenstvo Opatije, 1929. veliko Otvoreno prvenstvo Zagreba. Hrvatski stolnotenisači sudjelovali su na prvenstvima Jugoslavije, Elizabeta Legenstein je 1929. osvojila naslov prvakinje na turniru u Murskoj Soboti, koje neki smatraju prvim službenim prvenstvom Jugoslavije, dok drugi smatraju da je to bio turnir održan vec 1928. u Somboru. Reprezentacija Jugoslavije nastupila je 1929. prvi put na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. U sastavu muške momčadi bio je i Geza Legenstein iz Čakovca, ženska ekipa nije nastupila, a u pojedinačnom je igrala Elizabeta Legenstein iz Čakovca.

U Somboru je 1928. osnovan Jugoslavenski ping-pong savez, koji je 1930. preseljen u Zagreb, gdje je na skupštini dobio novo ime - Jugoslavenski table-tennis savez. U Zagrebu je 1934. Stjepan Huić objavio prvu stolnotenisku publikaciju 'Tenis na stolu'. Tada 18-godišnjak, Žarko Dolinar je na prvenstvu Jugoslavije 1939. osvojio svoj prvi naslov prvaka Jugoslavije. Iste je godine na prvenstvu svijeta u Kairu s reprezentacijom Jugoslavije osvojio srebrnu medalju, a u pojedinačnom natjecanju brončanu medalju.

U Zagrebu je 1939. osnovan Hrvatski table-tennis savez u koji je bilo učlanjeno 13 klubova. Za vrijeme drugog svjetskog rata od 1941. do 1944. svake je godine održavano prvenstvo Hrvatske, a reprezentacija Hrvatske odigrala je nekoliko međunarodnih reprezentativnih utakmica. Odmah po završetku II. svjetskog rata u Hrvatskoj se nastavlja stolnoteniska aktivnost u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Varaždinu, Vukovaru i drugim mjestima. U okviru I. Fizkulturnog Sleta Hrvatske od 15. do 19. kolovoza 1945. u Zagrebu je održano prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu na kojem je sudjelovalo više od 200 igrača i igračica! Prvaci su postali Vera Žabčić te Žarko Dolinar. U tom vremenu već su se održavali međusobni susreti između stolnoteniskih momčadi, održan je troboj Zagreb-Subotica-Beograd, momčad Mladosti gostovala je u Vojvodini itd. Prvi međunarodni susret poslije II. svjetskog rata održan je u Radničkom domu u Zagrebu 24. listopada 1945. godine pred rasprodanim gledalištem. Susrele su se reprezentacije gradova Zagreba i Praga. Zagreb je nastupio u sastavu Žarko Dolinar, Otmar Kosi i Zdenko Uzorinac, a Prag u sastavu Andreadis, Tereba i Šlar. Pobjeda je sa 5:0 pripala igračima Praga.

U Zagrebu je 8. prosinca 1945. u okviru Zemaljskog fizkulturnog odbora Hrvatske osnovan Odbor za stolni tenis, prvi predsjednik bio je dr. Egon Zahradka. Vec početkom 1946. održano je prvenstvo Zagreba, a odmah zatim i drugo poslijeratno prvenstvo Hrvatske na kojem je Dolinar obranio naslov prvaka, dok je Blanka Pečnik na pobjedničkom postolju zamijenila Veru Žabčić. Prvih poslijeratnih godina stolni tenis se bori s nestašicom rekvizita, poteškoće su s uvozom zbog nedostatka deviza. U Hrvatskoj 1949. godine već ima 46 registriranih stolnoteniskih sekcija te 1.026 igrača i igračica, a igra se sve više i u školama te poduzećima. Te 1949. godine u Opatiji se održava i Prvo međunarodno prvenstvo tadašnje države.

Osnivanje Stolnoteniskog saveza Hrvatske
U Zagrebu je 5. travnja 1950. osnovan Stolnoteniski Savez Hrvatske (STSH), u kojem se okupilo 77 stolnoteniskih sekcija sa 1327 igrača. Za prvog predsjednika izabran je dr. Boris Dolinar, za prvog tajnika Eugen Kirschenheiter. Iste godine u Zagrebu počinje djelovati Stolnoteniska organizacija sindikalnih aktiva grada Zagreba (SOSAGZ), koja od tada do danas okuplja u redovnim natjecanjima veliki broj momčadi i natjecatelja rekreativaca. Već od 1952. osnivaju se prvi podsavezi u Zagrebu i Sisku, a potom slijede i drugi. Iste godine u okviru Pionirskog doma na Ribnjaku u Zagrebu se počinje igrati otvoreno kadetsko prvenstvo Zagreba, koje je postalo veliko godišnje tradicionalno natjecanje, danas s više od 800 sudionika i mnogobrojnim sudionicima iz inozemstva. Pod vodstvom Tibora Harangoza održan je prvi trenerski tečaj. Na poticaj STK Opatije u Opatiji je 1953. održano i prvo međunarodno juniorsko prvenstvo tadašnje države, koje je potaknulo održavanje sličnih turnira i u drugim zemljama. Veliki uspjeh Žarka Dolinara, koji je zajedno s V. Harangozom 1954. postao svjetski prvak, u igri muških parova još je više potaknuo razvoj stolnog tenisa u brojnim hrvatskim centrima. Te je godine u Hrvatskoj registrirano 75 klubova sa 1875 igrača i igračica, a na raznim natjecanjima u Hrvatskoj sudjelovalo je više od 5000 natjecatelja. Pored registriranih natjecatelja brojni natjecatelji bili su sudionici Radničkih sportskih igara, igrači SOSAGZ-a, članovi DTO Partizana, učenici osnovnih i srednjih škola te studenti. Na momčadskom prvenstvu Hrvatske sudjelovalo je 86 momčadi. Tijekom sljedećih godina stolni tenis se sve više širi, iako se to na odgovarajući način ne odražava u broju klubova i natjecatelja. Razlog je što se mnoge natjecateljske aktivnosti odvijaju samo kao organizirana rekreacija u lokalnim okvirima.

Od 1957. STSH u suradnji s Visokom školom za fizicku kulturu, kasnije s Fakultetom za fizičku kulturu, redovno organizira tečajeve za školovanje trenera stolnog tenisa. Kao predavači za predmete iz stolnog tenisa započeli su Lovro Ratković, Zdenko Trkulja, Ivan Stojić, Rene Bonnot, Josip Trupković, Branko Franjić. Kasnije su tečajevi održavani na Badiji (Korčula), gdje su dolazili i polaznici iz drugih krajeva bivše države. Stolni tenis su na Badiji od 1970. do kraja osamdesetih predavali Radivoj Hudetz (Zagreb), Mirko Janškovec (Kranj) i Dušan Osmanagić (Beograd).

HSTS nakon Domovinskog rata
Poslije Domovinskog rata novoformirani Hrvatski stolnoteniski savez nastavlja sa školovanjem trenera stolnog tenisa. Hrvatski olimpijski odbor i HSTS organiziraju školovanje trenera stolnog tenisa koje se odvija u okviru seminara održavanih u Crikvenici, na Bjelolasici, u Zagrebu, Umagu. Predavači za stolni tenis su Neven Cegnar, Milan Štencel, Dubravko Škorić, Davor Bilić, Renato Čengić, Mladen Solar, Zvonimir Franjčec, Neven Karković, Dragutin Šurbek, Radivoj Hudetz itd. U suradnji s Fakultetom za fizicku kulturu u Zagrebu organiziran je dvogodišnji studij uz rad za više trenere stolnog tenisa, a program predmeta iz stolnog tenisa izradili su i predavali Neven Cegnar i Radivoj Hudetz. Vec u osamdesetim godinama u Zagrebu su se održavali međunarodni stolnoteniski seminari, na kojima su sudjelovali ugledni treneri iz brojnih zemalja. Poslije osnivanja HSTS godišnje se održavaju jednodnodnevni ili višednevni seminari za stručno usavršavanje hrvatskih trenera na kojima volonterski predaju ugledni hrvatski treneri na radu u inozemstvu - Milan Štencel, Dubravko Škorić, Boris Turina, Zlatko Novaković, Zlatko Čordaš, Mario Amižić kao i Neven Cegnar, Neven Karković te Radivoj Hudetz.

Europsko prvenstvo u Zagrebu 1960. godine
U Zagrebu je u dvorani na Zagrebackom velesajmu 1960. održano II. Europsko prvenstvo u stolnom tenisu, što je bio novi poticaj za širenje i popularizaciju stolnog tenisa u Hrvatskoj. Pocetkom šezdesetih u Hrvatskoj djeluje 118 stolnoteniskih klubova, a na Otvorenom pionirskom prvenstvu Zagreba okuplja se vec 560 natjecatelja. U Hrvatskoj 1962. godine ima registriranih cak 118 klubova a djeluje i šest trenera, 20 instruktora i 12 stolnoteniskih vodnika. Sredinom šezdesetih na otvorenom pionirskom prvenstvu Zagreba sudjeluje vec rekordnih 580 kadeta i kadetkinja.

Početkom sedamdesetih godina po ligaškom sistemu igra se Hrvatska republicka liga uz tri regionalne lige - Slavonska, Dalmatinsko- Primorska i Zagrebacka. Od 1979. igra se, zajedno s klubovima iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, Me7urepublicka liga s osam momcadi, a uz to postoje i dvije hrvatske lige, Istok i Zapad. U osamdesetim godinama natjecanja u Hrvatskoj regionalno su podijeljena na šest regija - Zagorsko-podravsku (Sjeverna Hrvatska), Zagrebacko-sisacku (Srednja Hrvatska), Slavonsku istok, Slavonsku zapad, Dalmatinsku i Primorsko-istarskogoransku. Prema izvještajima s godišnjih skupština STSH vidi se da je 1973. u Hrvatskoj registrirano 49 klubova saveznog ranga, a 1977. godine 73 saveznih i republickih klubova, uz brojne stolnoteniske sekcije. Pored registriranih klubova postoje mnoge opcinske i gradske lige u kojima sudjeluju stolnoteniske organizacije koje nisu registrirane kao klubovi pri Stolnoteniskom savezu Hrvatske - takva redovna natjecanja postoje u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Cakovcu i drugim mjestima.

Prvi Europa TOP 12 u Zadru 1971. godine Na inicijativu Tome Amižica u Zadru je 1971. održan prvi turnir najboljih europskih igraca, koji se vec od 1972. do danas igra kao tradicionalni turnir Europa Top 12 na kojem sudjeljuje 12 najboljih igraca i 12 najboljih igracica starog kontinenta. Drugi turnir odigran je 1972. u Zagrebu, da bi se 1999. taj tradicionalni turnir igrao ponovno u Hrvatskoj, ovaj puta u Splitu. U Zagrebu je 1974. održan cetveroboj tada najuspješnijih stolnoteniskih velesila - pored domacina igrali su Japan, Kina i Švedska, a 1975. u Zagrebu je u Domu sportova održano Juniorsko prvenstvo Europe. Također je 1988. uspješno organizirano Veteransko prvenstvo svijeta na kojem je sudjelovalo više od 1500 natjecatelja.

Osnivačka skupština Hrvatskog Stolnoteniskog saveza 1991. godine Stvaranjem samostalne hrvatske države pocinje proces stvaranja novih nacionalnih sportskih saveza, borbe za međunarodno priznanje i za pravo nastupanja pod hrvatskom zastavom na svim najvecim svjetskim natjecanjima. Osnivacka skupština Hrvatskog Stolnoteniskog saveza održana je u Zagrebu 9. ožujka 1991. godine. Za prvog predsjednika izabran je Ivo-Goran Munivrana iz Splita, za tajnika Zvonimir Franjcec iz Zagreba a za poslovnog tajnika Žarko Ratkovic iz Zagreba. U Izvršni odbor HSTS su pored Munivrane izabrani Mirko Abramovic, Ante Buco, Reno Marolt, Spasoje Matijevic, Ljubinko Skakic, Mladen Solar. Od 10. rujna 1991. HSTS je clan Hrvatskog Olimpijskog odbora.

Tada zapocinje i borba za me7unarodno priznanje Hrvatskog stolnoteniskog saveza. Zoran Primorac, jedan od najboljih europskih igraca stekao je pravo nastupa na turniru Europa Top 12 za 1991. godinu, ali kako HSTS još nije bio priznat kao samostalni clan ITTF-a to je Primorac trebao nastupiti pod jugoslavenskom zastavom, što je odbio. Nakon pregovora izme7u predstavnika HSTS Hudetza i vodstva ETTU postignut je kompromis. U znak solidarnosti svi najbolji europski igraci nastupili su u dresovima bez nacionalnih oznaka, tako da je Primorac mogao nastupiti s dresom bez jugoslavenskog grba i zastave. To se ponovilo i na Me7unarodnom prvenstvu Ma7arske, s tom razlikom da je tamo Primorcu dozvoljeno da nastupi u neutralnoj opremi, dok su ostali nastupali u nacionalnim dresovima. U prosincu 1991. odigran je u Zagrebu i prvi me7udržavni susret - susrele su se muške i ženske reprezentacije Hrvatske i Slovenije. Hrvatska je pobijedila kod muških rezultatom 5:4 - izbornik Ante Buco, trener Dubravko Škoric, igraci Zoran Primorac (2/1), Dragutin Šurbek stariji (2/1), Damir Atikovic (1/2), kod žena tako7er pobjeda od 5:4 - izbornik Neven Cegnar, trener Tihomir Mostovac, igracice Mirela Šikoronja (2/1), Sandra Sušilo (2/1), Branka Batinic (1/1), a u trecem krugu je umjesto Batinic nastupila Dubravka Šišak (0:1). Za slovensku mušku reprezentaciju igrali su Smrekar (3/0), Kovac (1/1), Zalaznik (0/2), Ignjatovic (0/1), Škafar (0:1), a za žene Frelih (3/0), Reflak (1/1), Pandev (0/3), Ignjatovic (0/1).

Za vrijeme rata u Hrvatskoj u vremenu od 1991. do 1993. Hrvatski Stolnoteniski savez nastavio je djelovati. Osnovan je krizni štab u sastavu Ivo-Goran Munivrana, Zvonimir Franjcec, Salih Demirovic, Reno Marolt i Ante Buco, koji je organizirao natjecanja gdje god je to bilo moguce, jer je zbog ratnih okolnosti bilo velikih problema u prometnoj povezanosti. Krizni štab je tako7er nastojao osiguravati dovoljne kolicine rekvizita, brinuo se o me7unarodnom priznanju HSTS i uspostavljao veze s drugim savezima.

HSTS primljen u svjetsku stolnotenisku federaciju ITTF Dana 29. sijecnja 1992. HSTS je obaviješten od ITTF-a da je primljen u privremeno clanstvo, te se odobrava nastup na svim me7unarodnim manifestacijama pod hrvatskom zastavom. Reprezentacija Hrvatske u proljece 1992. nastupa u Stuttgartu prvi puta na Europskom prvenstvu - u sastavu je i legenda hrvatskog stolnog tenisa Dragutin Šurbek, tada 46-godišnjak. U Stuttgartu su osvojene za Hrvatsku i prve medalje - Zoran Primorac je treci u pojedinacnoj konkurenciji i treci u igri mješovitih parova s Csilom Batorfy te se vraca kuci s dvije broncane medalje. Na Kongresu ETTU održanom u sklopu prvenstva HSTS je primljen u clanstvo ETTU. U redovno clanstvo ITTF-a HSTS je primljen na Kongresu ITTF-a u Göteborgu 1993. godine.

Nakon osnivacke, redovne skupštine HSTS održane su 1992. godine, kada je ponovno za predsjednika izabran Ivo-Goran Munivrana, a uz njega clanovi IO HSTS Mirko Abramovic, Vladimir Bertovic, Ante Buco, dr. Viktor Fiolic, Franjo Flac, Ljubinko Skakic, Ivica Šmic i Željko Šego, 1996. godine (ponovno za predsjednika izabran Ivo-Goran Munivrana uz clanove IO HSTS Mirko Abramovic, Stevan Doboš, Ladislav Jurinec, Ivo Kolanovic, Tomislav Madžar, Spasoje Matijevic, Ljubinko Skakic, Žerar Tvrtkovic) i 2000. godine kada je ponovno za predsjednika izabran Ivo-Goran Munivrana uz clanove IO HSTS Mirka Abramovica, dr. Viktora Fiolica, Darka Grudica, Rajka Jagara, Ivo-Goran Munivrana uz clanove IO HSTS Mirka Abramovica, dr. Viktora Fiolica, Darka Grudica, Rajka Jagara, Spasoja Matijevica, Deana Šešelju, Ivicu Šimica, dr. Josipa Žužula. I 2004. godine je za predsjednika izabran Ivo-Goran Munivrana, uz clanove Izvršnog odbora (Ivan Martic, Marinko Matulovic, Zoran Primorac - dopredsjednik, Vilim Šagi, Dean Šešelja, Mirela Šikoronja-Ivancin, Dragutin Šurbek - dopredsjednik, Ivan Vuletic). Cijelo vrijeme od osnivanja HSTS dužnost profesionalnog tajnika obavlja Žarko Ratkovic. U HSTS pored Izvršnog odbora djeluje i nekoliko komisija: Registracijska komisija (predsjednici Demetrije Filic, Franjo Peradin i Mladen Solar), Natjecateljska komisija (predsjednici Zvonimir Franjcec, Željko Šego, Rajko Jagar, Damir Kometicki, Davor Bilic), Strucna komisija (predsjednici Radivoj Hudetz i Renato Cengic), Disciplinska komisija (predsjednici Slobodan Lovric, Ivan Jugovic, Tomislav Brncic, Mirko Abramovic, Zlatko Pirc i Viktor Fiolic).
Kompjuterske rangliste HSTS vode i izra7uju otac i sin Mirko i Nenad Abramovic iz Varaždina.

U HSTS učlanjen je 81 stolnoteniski klub koji se natjecu u razgranatom sistemu službenih natjecanja HSTS za sve kategorije natjecatelja, od najmla7ih tzv. "klinaca i klinceza" do veterana. Pored toga postoji raširena stolnoteniska aktivnost u SOKAZ-u, raznim opcinskim ligama, školskim natjecanjima, natjecanjima na sveucilištu, natjecanjima invalidnih osoba, gluhonijemih osoba, natjecanjima u okviru organizacije Sport za sve, raznim prigodnim turistickim
manifestacijama.

U okviru HSTS djeluje i Udruga stolnoteniskih sudaca Hrvatske i Udruga stolnoteniskih trener Hrvatske. Na podrucju Hrvatske organizirani su Me7imurski stolnoteniski savez, Stolnoteniski savez Županije Krapinsko-Zagorske, STS Županije Osjecko-Baranjske, STS Županije Primorsko-Goranske, STS Istarske Županije, STS Županije Splitsko-Dalmatinske, STS Požeško-Slavonske Županije i Stolnoteniski savez grada Zagreba. Natjecanja se odvijaju u okviru šest regija: Dalmatinska regija, Primorsko-Istarska-Goranska regija, regija Srednja Hrvatska, regija Sjeverna Hrvatska, regija Slavonija istok i regija Slavonija zapad.

Hrvatski igrači na međunarodnim natjecanjima HSTS sudjeluje vrlo aktivno i s velikim uspjehom na brojnim me7unarodnim priredbama. Reprezentacija Hrvatske obvezno sudjeluje na svjetskim i europskim prvenstvima, na juniorskim i kadetskim europskim prvenstvima, na brojnim ostalim me7unarodnim turnirima od Pro-Tour turnira do raznih regionalnih i slicnih natjecanja. Klubovi iz Hrvatske sudjeluju u Kupu prvaka Europe, danas Ligi prvaka Europe i u Kupu Nancy Evans, danas ETTU Kupu. Najbolji igraci i igracice nastupili su i na olimpijskim igrama. Osvojene su i brojne medalje na svjetskim i europskim prvenstvima. Vec od pocetka pedesetih godina izlazi informativni Bilten SOKAZ-a, koji donosi rezultate i rasporede utakmica i turnira SOKAZ-a. Od 1964. to postaje zajednicki Bilten Hrvatskog stolnoteniskog saveza i SOKAZ-a, da bi od 1976. nastavili odvojeno izlaziti Bilten SOKAZ-a i Bilten HSTS-a. Od 1999. redovno izlazi "Stolni tenis" glasilo HSTS-a s aktualnim rezultatima, obavijestima, rang-listama, a paralelno i dalje dva puta godišnje izlazi Bilten HSTS sa svim rezultatima natjecanja u Hrvatskoj i rezultatima nastupa hrvatskih športaša na me7unarodnim natjecanjima.

U Hrvatskoj su poslije osnivanja HSTS od 1991. nadalje organizirana brojna me7unarodna natjecanja. Najvece priznanje je svakako dodjela organizacije Europskog seniorskog prvenstva koje je održano u Zagrebu tijekom travnja 2002. godine, te dodjela organizacije Svjetskog seniorskog pojedinacnog prvenstva koje je održano u Zagrebu tijekom svibnja 2007. godine. Isto tako su vrlo znacajna Me7unarodna prvenstva Hrvatske. Prvo je održano 1993. u Zagrebu, drugo 1996. tako7er u Zagrebu a od 1998. Me7unarodna prvenstva Hrvatske (CROP - Croatia Open) igraju se svake godine kao Pro Tour turniri. Najvece priznanje je svakako dodjela organizacije Europskog prvenstva 2002. Hrvatskoj. Prvenstvo Europe održano je u Zagrebu u travnju 2002. godine, a tom je prilikom ujedno obilježena 100-godišnjica igranja stolnog tenisa u Hrvatskoj. Pored ovih znacajnih priredbi u Hrvatskoj u Splitu je 1999. odigran i TOP 12 Europe za seniore i seniorke, 1996. na stolnoteniskim Mediteranskim igrama mladih u Splitu je nastupilo 11 zemalja. U Crikvenici je 1997. odigran Srednjoeuropski Kup mladih uz sudjelovanje 6 zemalja. Brojni hrvatski stolnoteniski dužnosnici birani su na razne odgovorne funkcije u tijelima Svjetske stolnoteniske federacije (ITTF) i Europske stolnoteniske unije (ETTU). Nekad su to bili Radovan Kalda, Franjo Blaži, Zlatko Weiller, a od sredine osamdesetih dr. Žarko Dolinar je desetak godina bio predsjednik Znanstvene komisije ITTF-a. Zdenko Uzorinac je dugi niz godina bio clan Press komisije ETTU-a, te clan Komisije za tisak i izdavaštvo ITTF-a, a neko vrijeme i predsjednik te komisije, Zlatko Cordaš Pro-Tour manager ITTF-a, Radivoj Hudetz od 1983. neprekidno clan klasifikacijske komisije ITTF-a i od 1998. predstavnik Europe u Direktoriju ITTF-a, Ivo-Goran Munivrana dugogodišnji clan te predsjednik Tehnicke komisije ETTU-a i clan Upravnog odbora ETTU-a, te predsjednik ETTU-a, clan Tehnicke komisije ITTF-a i izvršni dopredsjednik ITTF-a, dok je Zoran Primorac više godina clan, pa predsjednik Komisije za sportaše ITTF-a. Goran Radanovic je clan Odbora za poducavanje i vježbanje ETTU-a, a Alen Ivancin dopisni clan Odbora za rangiranje ETTU-a.

Pored toga dr. Žarko Dolinar jedan je od osnivaca i kasnije i predsjednik uglednog svjetskog udruženja bivših stolnoteniskih vedeta Swaythling Club International.

Proslava 60-godišnjice osnivanja Saveza

Hrvatski Stolnoteniski savez je 1999. uprilicio proslavu 60-godišnjice osnivanja Hrvatskog Table-Tennis saveza, ciji je slijednik HSTS. U povodu 60-godišnjice, a za postignute izvanredne uspjehe kako osvajanjem brojnih svjetskih, europskih i olimpijskih medalja tako i širenjem stolnog tenisa, Hrvatski stolnoteniski savez nagra7en je Državnom nagradom za šport Dr. Franjo Bucar i Trofejem Hrvatskog Olimpijskog odbora. Prilikom proslave 60-godišnjice velikanima hrvatskog stolnog tenisa Dragutinu Šurbeku, Zoranu Primorcu i Branki Batinic dodijeljeni su zlatni reketi HSTS. Za životno djelo nagradu su primili Stanko Oštir, Zagreb i Mirko Abramovic, Varaždin, dok su kao najuspješniji klubovi u povijesti hrvatskog stolnog tenisa priznanje primili STK Vecernji list i HASTK Mladost iz Zagreba. Stijegom HSTS za uspješan rad nagra7eni su klubovi STK Pamucna industrija iz Duge Rese, STK Industrogradnja iz Zagreba Zagreb, STK Dalbank-Bagat iz Zadra i STK List Me7imurje iz Mihovljana.

Posebno su zapažena priznanja Hrvatskog Olimpijskog odbora odana Zoranu Primorcu (biran dva puta za športaša godine 1994. i 1996.), Tamari Boroš (birana za najperspektivniju športašicu Hrvatske 1995) i ženskoj stolnoteniskoj reprezentaciji Hrvatske (biranoj za najuspješniju ekipu 2000).

Hrvatske medalje

Stolnotenisaci Hrvatske osvojili su na Olimpijskim igrama jednu srebrnu i jednu broncanu medalju (stolni tenis je ukljucen u OI tek 1988 godine), na svjetskim prvenstvima 4 zlatne, 14 srebrnih i 28 broncanih medalja, na prvenstvima Europe 16 zlatnih, 20 srebrnih i 42 broncane medalje, na Mediteranskim igrama 14 zlatnih, 9 srebrnih, 3 broncane medalje a dva puta je osvojen Svjetski kup u disciplini muškaraca pojedinacno. Na juniorskim prvenstvima Europe juniori i juniorke osvojili su 20 zlatnih, 20 srebrnih i 32 broncane medalje dok su kadeti i kadetkinje osvojili 14 zlatnih, 2 srebrne i 21 broncanu medalju. Hrvatski klubovi bili su pet puta pobjednici Kupa prvaka Europe i tri puta zlatnih, 2 srebrne i 21 broncanu medalju. Hrvatski klubovi bili su pet puta pobjednici Kupa prvaka Europe i tri puta pobjednici Kupa sajamskih gradova ETTU-a.

Od ove zaista impozantne zbirke medalja veliki broj osvojen je u vrijeme od kada je osnovan i međunarodno priznat HSTS - od 1992. osvojeno je na europskim i svjetskim prvenstvima 2 zlatne, 5 srebrnih i 11 broncanih medalja kao i dva Svjetska kupa. U juniorskim i kadetskim disciplinama na prvenstvima Europe od 1992. osvojeno je 15 zlatnih, 9 srebrnih i 15 broncanih medalja. Momcad STK Vecernjeg lista osvojila je Kup prvaka Europe 2001, od 2001 igra u Ligi prvaka Europe, ženska ekipa Aquaestila iz Duge Rese plasirala se je u polufinale Kupa prvakinja Europe. Ženska reprezentacija Hrvatske pet puta zaredom od 1999 osvajala je treca mjesta u Europskoj Superligi.

Dosadašnji predsjednici HSTS-a

Klement Heger 1939., 1946.
Franjo Blaži 1947., 1949., 1952.
Boris Dolinar 1950 - 1951., 1957 - 1958.
Mirko Golub 1954 - 1955.
Božo Seničar 1956.
Stjepan Kvakan 1959 - 1973.
Milan Beslač 1974 - 1975.
Vlado Brce 1976 - 1981.
Ljubinko Skakić 1981 - 1982.
Mustafa Mađarević 1982 - 1983.
Duško Vuletić 1983 - 1984.
Josip Stojković 1984 - 1985.
Franc Žirovnik 1986 - 1990.
Ivo Goran Munivrana 1990 - 2007.
Dragutin Šurbek 2007 - 2007.
Ivo Goran Munivrana 2007 - 2008.
Ivan Vuletić 2008 - 2010.
Dragutin Šurbek 2010 - 2011.
Zlatko Pospiš 2011 -

O savezu

USTROJSTVO SAVEZA
PREDSJEDNIK
 Zlatko Pospiš 
DIREKTOR
 Renato Čengić 
GLAVNI TAJNIK
 Žarko Ratković 
IZVRŠNI ODBOR
 Zlatko Pospišpredsjednik
 Zoran Primoracdopredsjednik
 Martin-Tino Časldopredsjednik
 Marinko Matulovićdopredsjednik
 Sandra Paovićčlan
 Damir Belajčlan
 Damir Jurčićčlan
 Darko Podkrajšekčlan
 Aleksandar Kocijančlan
 Alen Majićčlan
 Tomislav Crnadakčlan
 Herman Vukušićčlan
 Željko Pršačlan
 Čedomir Milerčlan
 Igor Maleševićčlan
NATJECATELJSKA KOMISIJA
 Alen Ivančinpredsjednik
 Vladimir Bertovićčlan, zamjenik predsjednika
 Dražen Štrigačlan
 Spasoje Matijevićčlan
 Vedran Vukelićčlan
REGISTRACIJSKA KOMISIJA
 Damir Belajpredsjednik
 Vjekoslav Kuhtićčlan
 Anđelko Liberčlan
STRUČNA KOMISIJA
 Goran Radanovićpredsjednik
AMBASADOR HSTS-a
 - 
GLASNOGOVORNIK HSTS-a
 Siniša Božić 
STEGOVNA KOMISIJA
 Marko Kernpredsjednik
 Ante Drenićčlan
 Željko Odorčićčlan
KOMISIJA ZA NAGRADE I PRIZNANJA
 Ante Bućopredsjednik
NADZORNI ODBOR
 Damir Vidovićpredsjednik
 dr. Viktor Fiolićčlan
 Goran Hranićčlan
TRENER MUŠKE REPREZENTACIJE
 Neven Karković 
TRENER ŽENSKE REPREZENTACIJE
 Darko Arapović 
TRENER ZA RAZVOJ HSTS-a
 Goran Radanović 

Značajni datumi

Značajni datumi hrvatskog stolnog tenisa

1939. Žarko Dolinar osvojio je prvu hrvatsku stolnotenisku medalju u pojedinacnoj konkurenciji (broncanu) na Svjetskom prvenstvu u Kairu

1939. Osnovan je Hrvatski Table tennis savez (22. listopada u Zagrebu)

1940. Reprezentacija Hrvatske (Ž. Dolinar, F. Blaži i T. Harangozo k. g.) odigrala je prvu me)unarodnu utakmicu protiv Njemacke 5:2 (23. studenog u Zagrebu)

1943. Ženska reprezentacija Hrvatske (B. Pecnik, V. Žabcic, V. Kononenko) igrala je svoju prvu međunarodnu utakmicu s reprezentacijom Rumunjske 3:5 (16. svibnja u Bukureštu)

1945. U Zagrebu je 8. prosinca osnovano prvo rukovodece tijelo stolnoteniskog sporta - ZFOH odbor za stolni tenis

1947. Prvi organizirani turnir u Hrvatskoj (Zagreb)1950. Osnovan je STSH (5. travnja u Zagrebu)

1953. Žarko Dolinar osvojio srebrnu medalju u mješovitim parovima na Svjetskom prvenstvu u Bukureštu

1954. Žarko Dolinar je osvojio zlatnu medalju u parovima i broncanu medalju u mješovitim parovima na Svjetskom prvenstvu u Londonu

1955. Žarko Dolinar osvojio je dvije srebrne medalje na Prvenstvu svijeta, Utrecht

1960. Zagreb je organizator seniorskog prvenstva Europe (3. - 10. travnja) na kojem je Josip Vogrinc osvojio broncanu medalju u parovima

1962. GSTK Zagreb osvojio je Kup europskih prvaka

1967. Mirjana Resler osvojila zlatnu medalju na juniorskom Europskom prvenstvu

1968. Dragutin Šurbek osvojio je Prvenstvo Europe u pojedinacnoj konkurenciji, a Antun Stipancic u paru (Lyon)

1970. GSTK Vjesnik osvojio Kup sajamskih gradova

1971. U Zadru je inaugurirano natjecanje Europa Top 12

1972. Antun Stipancic je pobjednik Europa Top 12; GSTK Vjesnik osvojio Kup sajamskih gradova

1973. GSTK Vjesnik je osvojio Kup europskih prvaka

1974. GSTK Vjesnik je osvojio Kup europskih prvaka

1975. Zagreb je domacin juniorskog i kadetskog prvenstva Europe

1976. Osvojena je prva ženska seniorska medalja (broncana) na ekipnom Prvenstvu Europe u Pragu (Branka Batinic i Dubravka Fabri)

1976. GSTK Vjesnik je osvojio Kup europskih prvaka

1978. Ženska ekipa Mladost-Ribomaterijal osvojila je ETTU Nancy Evans Cup (Szolnok)

1979. Par Stipnacic-Šurbek pobjednik je Prvenstva svijeta, Pyongyang

1983. Dragutin Šurbek pobjednik je Prvenstva svijeta u muškim parovima (Tokyo)

1988. U Zagrebu je održano Svjetsko veteransko prvenstvo

1988. Zoran Primorac osvojio je prvu olimpijsku medalju (srebrnu) u igri parova (Seoul)

1991. HSTS u slobodnoj i nezavisnoj Republici Hrvatskoj djeluje kao clan Hrvatskog Olimpijskog odbora (od 10. rujna)

1992. Hrvatski stolnoteniski savez postaje punopravni clan ETTU i ITTF (od 23. svibnja)

1992. Zoran Primorac osvojio je broncanu medalju u singlu na prvenstvu Europe (Stuttgart)

1993. Zoran Primorac osvojio je broncanu medalju na pojedinacnom Prvenstvu svijeta (Göteborg)

1993. U Zagrebu je organiziran prvi Croatian Open

1993. Zoran Primorac osvojio je Svjetski Cup (Guangzhou)

1993. Osvojena prva ženska juniorska ekipna medalja (bronca) na Europskom prvenstvu u Ljubljani

1993. Osvojene cetiri medalje na Mediternaskim igrama, Meze

1994. Zoran Primorac osvojio je tri medalje na Prvenstvu Europe (Birmingham)

1994. Osvojena prva muška momcadska kadetska medalja (broncana) na Europskom prvenstvu u Parizu

1995. Tamara Boroš osvojila je srebrnu medalju na Svjetskim omladinskim igrama (Tokyo)

1995. Zoran Primorac osvojio je srebrnu medalju na Prvenstvu svijeta u igri parova (Tianjin)

1995. Tamara Boroš pobjednica je juniorskog prvenstva Europe (Den Haag)

1995. Reprezentacija Hrvatske osvojila je pet medalja na Europskom omladinskom prvenstvu (Den Haag)

1996. Reprezentacija Hrvatske osvojila je cetiri medalje na Europskom omladinskom prvenstvu (Frydek-Mistek)

1996. U Zagrebu organiziran drugi Croatia Open

1997. Zoran Primorac osvojio je Svjetski Cup (Nimes)

1997. Juniori i kadeti Hrvatske osvojili su šest medalja na prvenstvu Europe (Topolcany) i proglašeni su najuspješnijom mladom reprezentacijom Europe

1997. Osvojene cetiri medalje na Mediternaskim igrama u Bariju

1998. U Zagrebu je organiziran treci Croatia Open koji je uvršten u ITTF Pro Tour

1998. Tamara Boroš i Zoran Primorac osvojili su pojedinacne srebrne medalje na prvenstvu Europe (Eindhoven)

1999. Tamara Boroš pobjednica je ITTF Pro-Tour (Zagreb)

1999. U Splitu organiziran europski Top 12

1999. Zoran Primorac osvojio je broncanu medalju na Prvenstvu svijeta u igri parova (Eindhoven)

1999. Juniorke osvojile ekipno prvenstvo Europe uz pet medalja na Prvenstvu Europe (Frydek-Mistek)

2000. Ženska ekipa Hrvatske osvojila je broncanu medalju, Primorac srebrnu, Boroš broncanu, i mješoviti par Tošic-Paovic broncanu na Europskom prvenstvu u Bremenu

2000. Osvojeno šest medalja na omladinskom prvenstvu Europe u Bratislavi

2001. Tamara Boroš osvojila pojedinacnu zlatnu medalju na Mediteranskim igrama u Tunisu

2002. U Zagrebu organizirano seniorsko Europsko prvenstvo

2002. Tamara Boroš osvojila broncu pojedinacno i zlato u paru na EP u Zagrebu, Zoran Primorac osvojio broncu na EP u Zagrebu

2003. Tamara Boroš osvojila brončanu medalju na SP-u u Parizu

2003. Ženska ekipa osvojila srebro, a Tamara Boroš zlato u paru na EP u Courmayeuru

2004. Tomislav Zubcic i Andrej Gacina osvojili broncanu medalju u paru na Svjetskom juniorskom prvenstvu, Kobe

2005. Tamara Boroš osvojila pojedinacnu broncu i zlato u paru, hrvatska ženska reprezentacija osvojila ekipno srebro, a Zoran Primorac osvojio broncanu medalju na EP u Arhausu

2006. Na omladinskom Europskom prvenstvu u Sarajevu, Borna Kovac osvojio cetiri kadetske medalje; zlato pojedinačno i u paru, ekipno srebro i broncu u mješovitom paru

2007. Hrvatska muška reprezentacija osvojila srebrnu medalju na EP u Beogradu

2007. U Zagrebu organizirano Pojedinačno svjetsko prvenstvo

2008. Hrvatska ženska reprezentacija osvojila broncanu medalju na EP u St. Peterburg

2009. Hrvatska ženska reprezentacija osvojila broncanu medalju na EP u Stuttgartu

2010. Osvojene četiri medalje na kadetskom i juniorskom Europskom prvenstvu u Istanbulu. Juniori su osvojili prvu juniorsku ekipnu medalju (2.mjesto), Mateja Jeger osvojila tri medalje

2017. Tomislav Pucar osvojio je zlato i srebro na Europskom prvenstvu do 21 godine koje se igralo u Sočiju. U pojedinačnoj konkurenciji uzeo je zlatnu medalju, u parovima s Mađarem Janosom Majorosom brončano odličje.